FairCoin i socialne valute

Od lokalnog do globalnog do lokalnog

Autori: Sam Dallyn and Kapis

Za one koji su uključeni u projekte alternativnih valuta, ovo su uzbudljiva vremena. Deset godina nakon financijske krize 2008 godine koja je pokazala da je rast na osnovu duga neodrživ, vidimo da se banke i vlade još uvijek oslanjaju na rast na osnovu duga. A istovremeno, vidimo da se sve više povećava naučni konsenzus i da ovakav model rasta vodi ka uništenju životne sredine, u šta ćemo se najvjerovatnije i sami uvjeriti, ali koju će mlade generacije i naša djeca sasvim sigurno iskusiti. U ovakvom, naizgled očajnom konteksti, niz alternativnih ekonomskih eksperimenata raste i razvija se širom svijeta i predstavljaju drugačiji, ekološki održiv i progresivni model razmjene, koji se oslobađaju iz ciklusa rasta zasnovanog na dugu. Komun karta, na primjer, pokazuje skoro hiljadu socijalnih valuta širom svijeta, čiji se broj stalno povećva. FairCoin -  i samim tim i FairCoop - ima značajnu i sve veću ulogu u ovoj priči, jer:

  1. Pošto je ekološka kriptovaluta, ima i globalni domet, štp znači da može da doprinese u izgradnji veza između raznih lokalnih socijalnih valuta u raznim regionima.
  2. Kao  društvena kriptovaluta, koja je međunarodnog opsega, može potenciijalno da doprinese da korisnici socijalnih valuta još manje koriste fiat valute, jer mogu da koriste FairCoin za razmjenu robe sa drugim regionima.

Ipak, napori da FairCoin i FairCoop izgradi veze između ovih različitih društvenih valuta i pronalažanje načina da se to uradi, ostaje tekući projekt, koji je i dalje u relativnoj ranoj fazi razvoja. Tako da smo poslali poziv i sakupili neka iskustva razlićita lokalnih petlji FairCoop-a i zamolili ih da opišu kako su razvili veze sa različitim društvenim valutama.

Većina priča nam dolazi iz Španije i Katalonije: Albecete, Tarragona, La Safor (Valencia), Murcia i La Garrotxa (Girona). Ali produktivne veze sa drugim društvenim valutama također su razvijene: MACAO, Milan (Italija), kao i Bern (Švicarska).

Ovdje ćemo pokušati sažmemo ta razna iskustva, kako bismo vidjeli koje zanimljive slučajeve i lekcije možemo da prenesemo i drugim lokalnim petljama koje imaju namjeru da rade sa socijalnim valutama. Ističemo nekoliko ključnih aspekata iz različitih slučajeva i svjedočenja: Lični odnosi sa povjerenjem oko zajedničkih vrijednosti, koordinacije i kolektivnog planiranja za rješavanje ljudskih potreba, fizička lokacija i lokalna autonomija, sve su to presudni elementi za razmatranje.

  • Prva ključna tačka su lice-u-lice odnosi povjerena koji su od vitalnog značaja za povetinje u praksi. U svim slučajevima, lični odnosi povjerenja ojačai kroz zajednička iskustva i zajedničke vrijednosti su bili presudni. FairCoop moze efikasno da radi sa socijalnim valutama koje ima zajedničke vrijednosti, a samim time može i da doprinese zadatcima različitih socijalnih valuta, koje pomažu jedne druge u izgradnji mreže za povezivanje, čime se smanjuje zavisnost od fiat valuta. U tome što se odnosi na zajedničke vrijednosti, u Bernu (Švicarska) FairCoop je mogao blisko da sarađuje sa lokalnom valutom - Bonobo, koji je nastao kao rezultat festivala. Valuta Bonobo je radila samo sa preduzećima koja su imala razliku u plati od 2:1 između šefova i radnika, i na taj način širila politički uticaj za ujednačenim platama. Organizacija lokalne valute je razumjela vrijednost FairCoop-a i na osnovu toga, lokalna petlja Bern je bila u mogućnosti da se umreži sa ovom valutom. Lokalne petlje FairCoop-a također bi trebalo da imaju dublje razumijevanje i idealno, preklapanje napora i učešća za socijalne valute kojima se radi, kako bi se te veze dalje gradile i jačale. Tako je bilo i u uba slučaja (ecoxarxa) Tarragona i MACAO u Milanu, dva najviše izgrađena iskustva ovih veza.
  • Važna karakteristika najuspješnijih primjera rada sa socijalnim valutama bila je snažna kolektivna koordinacija u kojoj se usredsređuje na riješavanje potreba ljudi. U Tarragoni, na primjer, prodavači koji su prihvatili socijalne valute i FairCoin, imali su priliku da prodaju svoje proizvode kako su odabrali, pa je Euro bio za manje od četvrtine plaćanja, FairCoin je bio za otprilike trećinu, a socijalna valuta za gotovo 50%. Dok ovi odnosi variraju u različitim slučajevima, neki aranžman se mora pronaći kroz pažljivo kolektivno planiranje tako da funkciniše u najboljem interesu svih uključenih. Slično tome, u La Garrotxa (Katalonija) proizvodi su plaćeni u FAIR i FairCoin-i su zatim razmijenjeni za socijalnu valutu, kao prihod. U međuvremenu u MACAO-u, koji su koristili socijalnu kriptovalutu Commoncoin (kreiranu 2015), dobra kojih nije bilo u Milanu dolazila su iz drugih dijelova Italije preko transakcija u FairCoin-u, koji je zatim razmijenjen u Commoncoin. Zbog toga u svim tim slučajevima, rad sa socijalnim valutama podrazumijeva fleksibilnost i razumijevanje potreba i želja trgovaca i proizvođača, tako da FairCoin može da pomogne u olakšavanju i širenju mreža socijalne valute. Riječ je o pronalaženju produktivnih načina rada sa trgovcima i proizvođačima, kako bi se uključili i doprinijeli u izgradnji cirkularne ekonomije koja odgovara na potrebe ljudi. A da bi se radilo efikasnije i kako bi se lakše obavljale razmjene, lokalna petlja također, treba da ima pozitivan balans sa socijalnim valutama.
  • U najuspješnijim slučajevima, specifične fizičke lokacije bile su ključne za privlačenje ljudi i od pomoći u stvaranju konkretnih veza sa drugim valutama. U Bernu, prva ikada Prodavnica bez otpada koja je prihvatila FairCoin nudi niz proizvoda iz različitih lokalnih petlji, što znači da ljudi mogu da vide i to kako FairCoin fukncioniše sa globalne prema lokalnoj osnovi. U La Safor-u i Tarragoni La Descapitalitzadora FairCoin i socijalne valute su uspjele iskoristiti lokalno skladište u distribuciji proizvoda i uz pažljivo planiranje to je pomoglo i doprinijelo uspjehu prve iberijske kružne rute. Dok je u Milanu, MACAO pružio važnu osnovi za zajednički rad Commoncoin, s obzirom da dijeli zajedničke vrijednosti i zajedničke projekte.

Međutim, u nekoliko slučajeva, među korisnicima socijalnih valuta primijećena je i sumnja u kriptovalute, što sve nije iznenađujuće, s obzirom na špekulacije i svo kapitalističko uzbuđenje u vezi sa Bitcoin-om u masovnim medijima. "Tehnološka barijera" ovdje označava odbojnost mnogih ljudi spram instaliranju elektronskih novčanika i korištenju kriptovaluta, i to je bio izazov na nekoliko različitih mijesta.

Аko sagledamo zbir iskustava u radu sa različitim društvenim valutama, postaje jasno da je FairCoin više socijalna nego kriptovaluta, koja najbolje funkcioniše kroz zajedničke vrijednosti, blizinu i lice-u-lice odnose povjerenja, koji su izgrađeni van kapitalističkih odnosa eksploatacije.

Mišljenja i stavovi spram kriptovaluta se takođe prilično razlikuju od mjesta do mjesta. Na primjer, u švicarskom kontekstu već postoji veliki interes u korištenju kripto valuta i kripto investicija, dok je u MACAO-u, preko Commoncoina, dugoročni angažman u korišćenju kriptovalute za stvaranje političkih i organizacionih alternativa. Na drugim mjestima, kao u Mursiji kod korisnika socijalne valute Osel, došlo je do neke vrste otpora prema korišćenju kriptovaluta. 

Stoga se situacija jasno razlikuje od slučaja do slučaja, a u tome se vidi potencijal i snaga FairCoin-a kao socijalne kripto valute, što može da privuče neke socijalno odgovorne korisnike, zatim i to što je komplementarna sa socijalnim valutama. Ali, ova snaga takođe predstavlja izazove, s obzirom na sumnje u nekim lokalnim kontekstima u odnosu na kriptovalute. Također, treba naglasiti da je FairCoin alat za jačanje alternativnih, ne-kapitalističkih vrijednosti, zasnovanih na povjerenju, prije nego li tragati za tim kako uključiti različite socijalne valute u jedan pojedinačni sveobuhvatni projekat. FairCoop i FairCoin mogu postati važni u izgradnji veza između mnogih lokalnih socijalnih valuta, koje uvek rade na principima radikalne lokalne autonomije.

Socijalna valuta i FairCoin: Dugoročni procesi stvaranja veza

Ono što se vidi u ovoj tranzicijskoj fazi, jeste da je razmjena sa fiat valutama neophodna za mnoge trgovce, i da proces povezivanja između FairCoin-a i socijalnih valuta mora biti pažljivo planiran. Postoji potreba za razmjenama u obe forme ovih veza, kako bi se one održale i trajale tokom vremena. Jednostavno rečeno, kada se ovi uslovi ispune, predstoji niz slučajeva izgradnje važnih i produktivnih povezivanja. FairCoop i FairCoin su deo političkog pokreta za stvaranje zajedničkog sredstva razmjene, koji funkcioniše u interesu ljudi, van kapitalističkog sistema kao okruženje za stvaranje profita koji se temelji na eksploataciji ljudi. Kako dalje budemo stvarali veze sa različitim socijalnim valutama, dalje oko ovakvih vrednosti na mnogim mjestima, sigurno će biti uzbudljivo - kao što se može vidjeti iz pomenutih slučajeva, to je važan i opšte koristan zadatak koji predstoji u godinama koje dolaze.

 

(Hvala: @Al_Demon @biciAbhyanga @jessdim @NikolaNS Emanuele Braga i @rosquilletaintegral na njihovoj saradnji)

Brought to you by the multi-lingual FairCoop community. Visit the FairCoop main website or FairCoin. | CMS Login

To top